Sabtu, 09 Juli 2016

Oinsa atu halo database iha microsoft acces



ATU HALO DATABEASE
Uluk nanain, ita loke Microsoft Acces iha komputador ou Laptop ho nia maneira klik iha Start pois ba iha All Programs pois ba tan iha Microsoft Office  hili Microsoft Acces.
1.      Depois ita loke , iha parte  primeiro ne'e tampilan ida sei mosu no iha ne'eba hili Blank Database,
2.      Pois ita tau database nia naran. Iha ne'e hau tau dados professores  UNITAL.
3.      Tuir mai, klik iha Creat. Bele Hare imajem iha kraik ne'e




4. klik tiha iha Create sei mosu tabela, no Tabela ne'e  ho formato Datasheet View. tuir mai klik iha View depois ba Design View sei mosu tampilan hanesan imajem kraik ne'e. no otomatikamente nia husu ita, hatama tabela nia naran. Ikus mai klik OK.

5.  Sei mosu tampilan hanesan Disign View ho naran Field Name ne'ebe ita sei preenche ho naran  ID . Muda naran iha Field ID ne'e tuir informasaun ne'ebe ita presija .



 





6. Tuir mai ita sei preenche iha Field Name, ho naran ne'ebe ita presija no iha Data Type, ita sei hili tuir  estrutura tabela nian. maibe bainhira ita ense iha data type hanesan sexo ou municipio ita presiza klik iha laran no hili Lookup Wizard ikus mai sei mos tampilan no klik tuir hanesan iha imajem kraik ne'e
7. iha ne'e ita hili tuir hanesan iha imagem ne'e no klik iha lingkaran ne'ebe tau tinta mean ne'e to'o Finish

8. Tuir mai ita prenche dados ne'ebe ita presija iha tabela ne'e


9. Tuir mai ba iha Toolbar no klik Create no hili More Front pois klik iha Front Wizard sei mosu hanesan imajem tuir mai ne'e

10. Depois klik iha tabela kor mean ne'e sei mosu hanesan imajem kraik ne'e ,
hotu tiha klik iha next




11. Bainhira ita klik iha Form sei mosu tampilan ida kraik ne'e maibe ita mos bele hatama nia Buttom para halo next no Preview
Ba fali iha view no hili disgn view iha ne'eba ita buka Butom no klik
 




12. Hotu tiha nia resultado ita ba hare'e iha Form View


 







Konsiensia Moral



KAPÍTULU I
INTRODUSAUN
1.1.  Definisaun
            Konsiensia mai husi vocabulário Latin “Conscentia”  signifika kuñesemento, definisaun husi  konsiensia ne'e hanesan asaun mental ne'ebe mak iha tia ona bainhira ema ida ne'e moris mai iha mundu, no mos konsiensia sai propriedade espiritu humano ne'ebe mak permite para koñese  atributus essensias.  Konsiensia ne'e faz parte ba humano ida -idak  ne'ebe mak sei moris no dada  i´is hela, konsiensia mos hanesan komprensaun ou konhesementu no mos mentalidade humano ne'ebe mak sai parte psikologika ne'ebe mak importante ba ema ida idak, no mos ita bele defini konsiensia mos hanesan kondisaun individu ema ida atu kontrola nia aan tomak ba tendensia external no mos internal, no mos konsiensia hanesan persepsaun ka hanoin ne'ebe mak mosu ou senti deit iha laran bainhira  halo ka hare asaun ruma.  Konsiensia nia definisaun ne'e rasik klean los depende ba ema ne'ebe hnoin ka utiliza liafuan ne'e.
Konsensia mos iha relasaun ho moralidade no dever, hanesan mos idea personalidade , ou sentimento internal ema  ida nian bainhira halo asaun ruma iha oras ne'eba. Konsensia mos relativa ba experiensia ida, problema ou situasaun.

1.2. Teoria no Intervista
A.    Teoria
Matenek nain Psikolojio ida naran Sigmund Freud halo destinasaun entre nível konsiente (estabelese propriedade hotu)  , pre-konsiente (depende ba objetivo ne'ebe mak individu kumpri) no mos inkonsiente (la rasionaliza), estrutura konsiensia hare'e ba relasaun sira ne'ebe mak estabelese entre níveis 3 ne'e. Konsiensia ne'e parte ida husi ita nia aan ne'ebe kontato direita ba realidade, no pre-konsiente ne'e  hanesan dalan ne'ebe iha entre konsiente ho inkonsiente, nia halai liu ba memoria ka kuñesemento ne'ebe ita rai. no ikus liu inkonsiente ne'e parte ida ne'ebe importante liu atu defini ita ema nia hahalok. Nia mak sai motivasaun ba ita. Freud hatutan tan husi ida ne'e ita hetan motivo sira tuir mai ne'e;
1.      Id; ne'e hanesan estrutura ida ne'ebe baziku liu ba ita nia personalidade, nia objetivu atu halo aan kontente deit.
2.      Ego ; dezenvolvido husi Id,  strutura personalidade ne'ebe bele kontrola ita nia konsiensia no ajuda ita foti desizaun ba ita nia hahalok
3.      Superego; valor sosial ida ne'ebe  ajuda ita descobre individu ida husi presepsaun moral. Bainhira ita halo sala buat ruma superego sei fo sesaun ba ego no sei hamosu sentimentu ne'ebe la diak ga senti sala.

Matenek nain Filosofia sira konsidera katak konsiensia, hanesan fakuldade humana para deside asaun ne'ebe mak atu halo no responsabiliza ba konsikoensia ne'ebe mak sei hasoru konsepsaun ne'ebe mak diak ou aat. Ho modu ida ne'e, konsensia ba konsepto moral ne'e pertense ba ética.


B.     Intervista
Tuir Ezequiel da Cruz nia hanoin  kona ba konsiensia , konsiensia ne'e ampla ou definisaun ne'ebe mak luan tebes, no konsiansia ne'ebe mak foka ba karakteristika no atitude kada ema ida nian,  Ezaquiel mos fo nia exemplu katak;  ita hatene enkuantu iha área escola nian labele fuma tamba ita mos  tenke respeita ema seluk ne'ebe la fuma no mos escola laos fatin atu fuma  maibe dala ruma ita ho ita rasik nia vontade hodi halo nafatin  asaun ne'e,  ne hatudu katak individu ne'e la iha konseinsia. No nia hatutan tan, konsiensia ne'e parte ida husi ita ema ne'ebe iha desde ita moris tan ne'e husu ba kolega sira keta taka aan ba it nia konsiensia. Moris tuir ita nia konsiensia sei fo lisaun ne'ebe diak mos ba ema seluk no sosiedade.
Tuir Carvarinho da Costa nia hanoin kona ba konsiensia. Konsiensia hanesan mos ema individu nia kuñesimentu, persepsaun ou ema individu nia honestidade, nia hatutan tan katak konsiensia mos relasionado ho ema induvidu nia sentimento ba moralidade, bele mos relativa ho ita ema nia experensia, problema, no situasaun ne'ebe mak individu passa ou liu tiha ona tempu passado. Dala ruma ita iha konsiensia atu halo asaun ne'ebe diak ruma maibe problema ka situasaun iha momentu ne'eba halo ita nia emosaun domina ita entaun ita bele halo mos buat ne'ebe la diak maibe ne'e lasignifika katak ita la iha konsiensia.

Tuir Luisa da Costa nia hnoin kona ba konsiensia mak sentimento no instrumento fuan ema ida-idak nian ho nia karakter ka ho  nia prinsipio rasik, katak nia halo buat ruma ho nia sentimento ou ho nia hanoin rasik.
Tuir irmã Maria Auxiliadora katak konsiensia  ne'e hanesan instrumento ida husi fuan ne'ebe ajuda ita hanoin hodi halo hahalok diak. Bainhira ita nia hanoin ne'e ba buat ne'ebe diak otomatikamente konsiensia sei fo tendensia ba hahalok ne'ebe diak. Nia mos hatutan tan katak husi ida ne'e itqa bele halo diferensa ba buat ne'ebe diak no buat ne'ebe aat.  No konsiensia ne'e abstrato tan ne'e ita labele kaer no hanorin nia maibe ita só bele rona nia, tamba nia husi ita nia fuan.
1.3.  Objetivu
            Traballo ne'e hala'o ho nia objetivu hanesan tuir mai ne'e ;
1.      Atu hatene diak liu kona ba konsiensia no oinsa eduka konsiensia
2.      Atu sai hanesan referensia ida ba ami hanesan hakerek nain
3.      Sai mos referensia diak ida ba estudante hotu hodi estuda dak liu kona ba konsiensia  no oinsa eduka konsiensia

1.4. Benefisiu
            Benefisiu husi traballo ne'e mak hanesan tuir mai ne'e;
1.      Fo kuñesementu ba hakerek nain sira hodi hatene diak liu kona ba konsiensia no oinsa ligasaun konisensia iha moralidade
2.      Hakerek nain sira bele  aprende konsiensia nia lalaok.

KAPÍTULU II 
DISKUSAUN 
2.1.  Eduka Konsiensia                                                                                                                 Atu eduka konsiensia ne'e ho diak ita mos tenke halo buat hirak tuir mai ne'e;
  1.   Analisa ba aan rasik ; husu ba ema seluk ne'ebe mak hakbesik  hodi hare'e ba ita aan.  Analisa  aan rasik ho reflesaun (tuur nonok halo hanoin ba ita nia aan). Reflesaun kona ba ita aan rasik nia hahalok, asaun privado, no presepsaun aan rasik.
  2.  Hahalok ne'ebé mak iha ita nia aan. Ita aan rasik mak tenki kontrola  ita  nia sentimento,  hahalok  ne'ebe  mak  ita atu  halo no persepsaun. Reflesaun/analisa hahalok ne'ebe mak iha relasaun ho komponente 4 tuir mai ne'e; motivasaun,  forma ne'ebe mak iha ita nia hanoin, ita aan rasik nia hahalok, no ita nia hahalok ka asaun bainhira halo interaksaun ho ema seluk.
  3. Ita nia aan rasik hanesan karakteristika/temperamente privadu ne'ebe mak relativa hanesan mos rezultado husi fator sociedade, cultura, no ambiente sosial. Matenek nain psikolójiao sira komesa ho “the five modelo big” para klassifika personalidade humana. Atitude hanesan forma ne'ebe mak humanu uja hodi responde estimulus ba objetu liur balun (agradável/desagradavel), emosaun mak termina humanu nian atitude
  4. Persepsaun lolos ne'e hanesan prossesu ida para humano akapta informasaun ho sentidos (matan, tilun, bele senti) no ho ne'e ita ema bele klasifika ka fo significa.                       Fraqueza teoria nian : bainhira ita avalia ita nia sala ho susesu ita mos tenke fo importansia ba fator internal no halakon fator sira ne'ebe husi ema seluk nia komportamentu. Husi ema seluk nia presepsaun ba ita ne'e ajuda ita atu hatene oinsa ema ne'e ba ita no oinsa ema seluk nia hanoin kona ba ita Stephen Coveyuja haktuir iha nia livro “Social Mirror” katak  divulga ita nia privadu rasik mos hanesan bele aumenta konsiensia  ba ita aan rasik. se ita halo ida ne'e  ho susesu, ida ne'e  mos bele sukat ita nia hanoin no sentimento no fo idea ba ema seluk atu banati tuir.  Experiensia mos sai hanesan buat diak ida ne'ebe mak bele aumenta ita nia auto-konsiensia. Bele mos aprende husi ema seluk ka evento/okorrência ne'ebe mak mosu iha ita nia ambiente.

Atu haforsa liu tan ema ida-idak nia  Auto-konsiensia, Johari Window (Stuart dan Sunden. 1987, P.98) hatete ita persija asaun 3 ne'e ;
1.      Aprende atu hatene Aan
Prossesu explorasaun aan rasik, ba nia sentimento, hanoin, komportamentu, inclui mos experiensia ne'ebe mak diak, relasaun ho ema seluk, no aprende husi aan rasik mos. Atu hadia aan ho aprende rasik husi ita nia aan. Individu mos presija hatudu sinseridade, no mos emosaun, identifika nesicidade, no kapasidade ema nian, no mos forma físiku iha liberdade nia leet, emosaun esponta, ne'ebe mak iha parte apresentasaun pessoais hamutuk mentalidade, sentimento, memoria no estímulos.

2.      Aprende ka estuda husi ema seluk
Aprende rona ema seluk nia liafuan ka ideias,  halao interaksaun ka relasaun ho ema seluk, estuda ema seluk nia hahalok, aprende husi ema seluk mos sei halo ita nia konsiensia ne'e bot ba beibeik  no lalika taka aan ba ema seluk ne'ebe mak hakarak halao relasaun ho ita, aspektu negativo hanesan experiensian ida ne'ebe mak tenki hala'o diak liu tan.

3.      Nakloke aan ba ema seluk
Nakloke aan ba ema seluk nee sai hanesan objetivu ne'ebe mak diak ba aan rasik. No mos tenki iha kolega intimo ne'ebe mak bele foo fiar ba hodi kolia ka hatete segredu baa.

Prossesu atu aprende no hatene buat ne'ebe mak barak laos buat fasil ba individu. Dala ruma iha problema oioin ka  komflitu ne'ebe mak mosu mai, halo ita estressado no hakarak hases ann husi problema sira ne'e maibe ita lahatene katak problema mos bele hanorin konsiensia ba ita. signifika katak ne'e hanesan koñesementu ne'ebe mak bele halo individu aprende buat barak ba iha futuru no  sei la akontese tan ona.
Individu efektiva mak hanesan individu ne'ebe mak bele kompri aan rasik, no satisfas individu nia moris rasik no mos konflitu la domina ita nia aan. Sai individu ne'ebe mak halo adaptasaun ne'ebe mak diak ou positivu. Individu hot-hotu tenki sai responsável ba nia komportamentu ne'ebe diak ou aat, hatene mos nia frakueza no limitasaun. Karakteristika individu ho exemplo: Satisfeito ba nia moris, la domina ho stress, hatene adapta aan no hatene dezenvolve aan rasik.
Motivasaun ne'e hanesan prossesu ida ne'ebe mak iha emosaun ho prossesu psikolojia ne'ebe mak laiha logika. Motiva lolos ne'e sai hanesan prossesu ne'ebe mak ita  rasik la arepende bainhira iha ita nia aan. Ne'e duni motivasaun ne'e iha individu  ida-idak ne'e iha diferença husi tempu ba tempu









KAPÍTULU III

A. KONKLUZAUN
Konsiensia  sai hanesan prossesu ida ne'ebe mak ema ida komprende ba situasaun ne'ebe mak halo ita sai individu ne'e bele hatene nia aan rasik ka konsiente no bele mos entende buat saída deit mak akontese, no saída deit mak sei akontese. Auto-konesemento sai prossesu identifikasaun ba motiva sira hotu. Preferensia no personalidade ne'ebe liu ona bele halo individu arepende fatores-fatores sira sai valor importante, desizaun no interaksaun  ita nian ho ema seluk.
Iha prossesu sosializasaun, individu ida-diak importante tebes para bele hatene no komprende aan rasik, ou bele kuñese mos aan rasik molok individu ne'e rasik hamutuk ou tama iha sosializasaun, no mos sosializasaun laos deit para aprende aan rasik husi individu, maibe tenki iha netik relasaun ho ema seluk para bele estuda no hanorin e aprende para labele taka aan demais atu nune'e bele hametin nafatin relasaun, ou relasaun ne'ebe mak diak ho ema seluk no pontu ne'ebe mak importante tebes hanesan sai individu rasik bele simu mos ita nia dezafiu no limitasaun iha aan rasik ho ida nee ema ida-idak bele simu ema seluk iha prossesu sosializasaun, hanesan aprende ba situasaun no kondisaun ne'ebe mak diak iha ambiente no mos iha aan rasik.








BIBLIOGRAFIA


http//www.kusnaenigarlina.blogspot.com/pengertian_kesadaran
http//www.blogs.sapo.pt//divagacoesligeira
Intervista husi Irmã  Maria Auxiliador, Ezaquel da Cruz, Carvarinho de Carvalho

Rabu, 06 Juli 2016

Novosonho: Importansia Husi Edukasaun

Novosonho: Importansia Husi Edukasaun: AGRADESIMENTU             La iha grasa ne´ebe bo´ot liu ale m de Nain ne´ebe f o'o ona nia grasa bo´ot   mai hakerek nain hodi n...

Importansia Husi Edukasaun



AGRADESIMENTU
            La iha grasa ne´ebe bo´ot liu alem de Nain ne´ebe fo'o ona nia grasa bo´ot  mai hakerek nain hodi nune´e knar hakerek monografia ho titulu Importansia Husi  Edukasaun, ida ne´e bele remata. Hakerek nain neon metin katak alende hakerek  nain, iha mos liman domin husi mundu ne´ebe fó mos nia ajuda ba hakerek nain iha kna'ar hakerek monografia ida ne´e. Ho ida ne´e hakerek nain hato´o obrigada barak ba ema hotu ne´ebe hodi nia domin ajuda ona hakerek nain mak hanesan ba dosente dixiplina relijiuaun ne’ebe sempre ajuda fo dalan  ba hakerek nain bele halo hotu monografia ida ne’e. Kolega sira ne’ebe sempre ajuda hakerek nain liu husi kualker maneira durante prosesu nia laran iha universidade. Ba ajudasaun hirak ne’ebe antes no depois hakerek nain hato’o obrigadu wain.













Dili, 23/06/2016
Hakerek nain











INDISE
TITÚLU.................................................................................................................... …i
AGRADESIMENTU.............................................................................................. ...ii
ÍNDISE..................................................................................................................... ..iii
BALUK  I  INTRODUSAUN
1.1. Introdusaun......................................................................................................... 1
1.2 Objetivu............................................................................................................... 1
1.3 Benefisiu ............................................................................................................. 1

BALUK  II REZULTADU NO DISKUSAUN
2.1 Hasa'e kualidade Edukasaun............................................................................... 2
2.2 Hasa'e kualidade Edukasaun............................................................................... 3
BALUK III REZUMU
3.1 Rezumu................................................................................................................ 4
BIBLIOGRAFIA..................................................................................................... 5







BALUK I
INTRODUSAUN
1.1 Introdusaun
            Koalia kona ba edukasaun, ita hotu hatene katak ne'e importante tebes iha ita ema nia nia vida. Edukasaun , kuñesementu, no kapasidade sai hanesan modalidade importante ba ita ema ne'ebé moris iha ohin loron ne'e tamba ida ne'e mak ita presija atu dezenvolve ita nia rai doben ida ne'e. Ho edukasaun ita hetan ou aprende buat barak, iha banku eskola husi nivel báziku to'o iha nivel superior maibe dala barak ita timor oan barak mak lakohi aproveita edukasaun ho diak li-liu iha area rural sira tan ne'e presija atu dezenvolve area edukasaun iha baze, tulun alin sira ne'ebe seidauk iha kuñesementu diak ba edukasaun hodi sira bele hatene oinsa edukasaun nian impotansia ba ita ema  nia futuru. No hakarak ita nia nasaun ne'e sai hanesan nasaun ida ne'ebé dezenvolvidu presija mos tau atensaun  ba edukasaun tamba fator ne'ebé presija liu atu nasaun ida la'o ba oin mak fator edukasaun, Edukasun ne'e importante tebes tamba dala barak sai hanesan sasukat ida ba nasaun ida hanesan nasaun ne'e lao ba oin ou lae tamba Ita hatene katak husi edukasaun mak bele kria rekursus humanus ne'ebe mak ho kualidade , intelejente,no  habilidade

1.2 Benefisiu husi monografia
      Monografia ne'e hala'o ho nia benefisiu hanesan tuir mai ne'e ;
  1.       Fo kuñesementu ba hakerek nain hodi hatene diak liu kona ba importansia husi edukasaun
  2.     Hakerek nain bele aprende ida ne'e hodi kompleta hakerek nain nia estudu iha banku universidade ho diak liu tan.
1.3 Objetivu husi monografia
       Monografia ne'e hala'o ho nia objetivu hanesan tuir mai ne'e ;
  1.   Atu hatene diak liu kona edukasaun
  2.   Atu sai hanesan referensia ida ba hau hanesan hakerek nain
  3.     Sai mos referensia diak ida ba estudante hotu hodi estuda dak liu kona ba edukasaun ho ninia importansia ba ita

BALUK II
RESULTADU NO DISKUSAUN
2.1 Importansia husi Edukasaun
Ohin loron ema barak mak komesa hanoin ona katak los duni edukasaun ne'e importante los ba ita ema, no komesa iha hanoin ona atu aumenta nia habilidade iha area edukasaun. Edukasun iha Timor fahe ba parte lubuk 5 mak hanesan, pre-primária, primária, pre-sekundária, sekundári, no nivel superior .  
  1. Nivel pre-primária
Fo kuñesementu edukasaun ba labarik sira li-liu iha tinan kiik hanesan tinan lima ka hat hodi nune'e  estímula  sedu sira nia hanoin kona ba edukasaun no ajuda sira atu dezenvolve sira iha sira nia fízika no espiritual atu nune'e perpara sira tama ba faze edukasaun ne'ebé tuir mai ka nivel primária.  

2. Nivel Primária
Nivel primária hanesan nivel báziku ne'ebé sei hala'o durante tinan 6 no iha nivel ida ne'e sai hanesan fator importante ne'ebé preija ita toma atensaun tamba maioria povu Timor-leste nia oan hahu nia estudo husi nivel primária no ha'u agradese teb-tebes ba ha'u nia mestre/a ne'ebe hanorin ha'u iha nivel báziku li-liu iha primeiro ano tamba husi sira ha'u bele hatene oinsa le'e no hakerek to'o ohin loron. 
   3. Nivel Pre-sekundária
Nivel ne'e hanesan faze kontinuasaun ba nivel primária nian, no hala'o estudo durante tinan tolu iha nivel ida ne'e.

4.  Nivel Sekundária
Nivel ida ne'e mos sai hanesan nivel ne'ebé importante ba ita  aprendiz sira tamba iha nivel ida ne'e ita hatene ona oinsa atu halo hahalok diak no evita hahalok aát. iha nivel ida ne'e mos sai hanesan nivel ne'ebé halo juventude barak mak komete erro ezemplo nakar no mal edukado maibe koalia kona ba edukasaun iha nivel sekundária ajuda juventude oinsa atu hala'o sira nia moris iha futuru.

5. Nivel Superior
Iha nivel ida ne'e hanesan nivel ne'ebe a'as liu  husi nivel hat ne'e, nivel ida ne'e estudante sira laos mai para atu aprende deit, maibe estudante mos komesa iha ona kreatividade no habilidade ne'ebé luan atu kria no dezenvolve buat ruma. Iha nivel ida ne'e dala barak ema dehan nivel ne'ebe a'as, tamba husi ida ne'e ita bele hili ona programa edukasaun ne'ebe ita hakarak por ezemplo ih IPDC iha departemento tolu no estudante  ne'ebe tama ona ba nivel superior iha ona direitu atu hili departamentu ka programa edukasaun ne'ebe nia hakarak.
            Husi nivel ne'ebe sita iha leten, ita hatene  katak liu husi faze lima ne'e ita bele foin tama ba iha nivel superior  nian. No nia importansia mak hanesan perpara timor oan iha futuru atu dezenvolve rai ida ne'e tuir nia kreatividade, intelejensia no habilidade ne'ebé durante hetan iha faze ne'ebé temi tiha oan iha leten ne'e.

2.2 Hasa'e kualidade husi Edukasaun
        Garanti atu hasa'e kualidade edukasaun iha Timor  husi nivel báziku to'o nivel superior liu husi professores, diretor eskola no sistema ne'ebe ajuda sira nia servisu. Tamba husi eskola ne'ebe kualidade mak sei hamosu ema ne'ebé intelejensia, kreatividade, independente, habilidade no mos iha moralidade.







                                                                                                            Ersya