KAPÍTULU I
INTRODUSAUN
1.1. Definisaun
Konsiensia mai husi vocabulário Latin “Conscentia” signifika kuñesemento, definisaun husi konsiensia ne'e hanesan asaun mental ne'ebe mak
iha tia ona bainhira ema ida ne'e moris mai iha mundu, no mos konsiensia sai propriedade
espiritu humano ne'ebe mak permite para koñese atributus essensias. Konsiensia ne'e faz parte ba humano ida -idak ne'ebe mak sei moris no dada i´is hela, konsiensia mos hanesan komprensaun
ou konhesementu no mos mentalidade humano ne'ebe mak sai parte psikologika ne'ebe
mak importante ba ema ida idak, no mos ita bele defini konsiensia mos hanesan kondisaun
individu ema ida atu kontrola nia aan tomak ba tendensia external no mos internal,
no mos konsiensia hanesan persepsaun ka hanoin ne'ebe mak mosu ou senti deit iha
laran bainhira halo ka hare asaun ruma. Konsiensia nia definisaun ne'e rasik klean los
depende ba ema ne'ebe hnoin ka utiliza liafuan ne'e.
Konsensia mos iha
relasaun ho moralidade no dever, hanesan mos idea personalidade , ou sentimento
internal ema ida nian bainhira halo asaun
ruma iha oras ne'eba. Konsensia mos relativa ba experiensia ida, problema ou
situasaun.
1.2. Teoria no
Intervista
A. Teoria
Matenek nain
Psikolojio ida naran Sigmund Freud halo destinasaun entre nível konsiente
(estabelese propriedade hotu) ,
pre-konsiente (depende ba objetivo ne'ebe mak individu kumpri) no mos
inkonsiente (la rasionaliza), estrutura konsiensia hare'e ba relasaun sira
ne'ebe mak estabelese entre níveis 3 ne'e. Konsiensia ne'e parte ida husi ita
nia aan ne'ebe kontato direita ba realidade, no pre-konsiente ne'e hanesan dalan ne'ebe iha entre konsiente ho
inkonsiente, nia halai liu ba memoria ka kuñesemento ne'ebe ita rai. no ikus
liu inkonsiente ne'e parte ida ne'ebe importante liu atu defini ita ema nia
hahalok. Nia mak sai motivasaun ba ita. Freud hatutan tan husi ida ne'e ita
hetan motivo sira tuir mai ne'e;
1.
Id; ne'e hanesan estrutura ida ne'ebe
baziku liu ba ita nia personalidade, nia objetivu atu halo aan kontente deit.
2.
Ego ; dezenvolvido husi Id, strutura personalidade ne'ebe bele kontrola
ita nia konsiensia no ajuda ita foti desizaun ba ita nia hahalok
3.
Superego; valor sosial ida ne'ebe ajuda ita descobre individu ida husi
presepsaun moral. Bainhira ita halo sala buat ruma superego sei fo sesaun ba
ego no sei hamosu sentimentu ne'ebe la diak ga senti sala.
Matenek nain
Filosofia sira konsidera katak konsiensia, hanesan fakuldade humana para deside
asaun ne'ebe mak atu halo no responsabiliza ba konsikoensia ne'ebe mak sei
hasoru konsepsaun ne'ebe mak diak ou aat. Ho modu ida ne'e, konsensia ba konsepto
moral ne'e pertense ba ética.
B. Intervista
Tuir Ezequiel da
Cruz nia hanoin kona ba konsiensia ,
konsiensia ne'e ampla ou definisaun ne'ebe mak luan tebes, no konsiansia ne'ebe
mak foka ba karakteristika no atitude kada ema ida nian, Ezaquiel mos fo nia exemplu katak; ita hatene enkuantu iha área escola nian
labele fuma tamba ita mos tenke respeita
ema seluk ne'ebe la fuma no mos escola laos fatin atu fuma maibe dala ruma ita ho ita rasik nia vontade
hodi halo nafatin asaun ne'e, ne hatudu katak individu ne'e la iha
konseinsia. No nia hatutan tan, konsiensia ne'e parte ida husi ita ema ne'ebe
iha desde ita moris tan ne'e husu ba kolega sira keta taka aan ba it nia
konsiensia. Moris tuir ita nia konsiensia sei fo lisaun ne'ebe diak mos ba ema
seluk no sosiedade.
Tuir Carvarinho
da Costa nia hanoin kona ba konsiensia. Konsiensia hanesan mos ema individu nia
kuñesimentu, persepsaun ou ema individu nia honestidade, nia hatutan tan katak konsiensia
mos relasionado ho ema induvidu nia sentimento ba moralidade, bele mos relativa
ho ita ema nia experensia, problema, no situasaun ne'ebe mak individu passa ou
liu tiha ona tempu passado. Dala ruma ita iha konsiensia atu halo asaun ne'ebe
diak ruma maibe problema ka situasaun iha momentu ne'eba halo ita nia emosaun
domina ita entaun ita bele halo mos buat ne'ebe la diak maibe ne'e lasignifika
katak ita la iha konsiensia.
Tuir Luisa da
Costa nia hnoin kona ba konsiensia mak sentimento no instrumento fuan ema
ida-idak nian ho nia karakter ka ho nia
prinsipio rasik, katak nia halo buat ruma ho nia sentimento ou ho nia hanoin
rasik.
Tuir irmã Maria
Auxiliadora katak konsiensia ne'e
hanesan instrumento ida husi fuan ne'ebe ajuda ita hanoin hodi halo hahalok
diak. Bainhira ita nia hanoin ne'e ba buat ne'ebe diak otomatikamente
konsiensia sei fo tendensia ba hahalok ne'ebe diak. Nia mos hatutan tan katak
husi ida ne'e itqa bele halo diferensa ba buat ne'ebe diak no buat ne'ebe
aat. No konsiensia ne'e abstrato tan
ne'e ita labele kaer no hanorin nia maibe ita só bele rona nia, tamba nia husi
ita nia fuan.
1.3.
Objetivu
Traballo
ne'e hala'o ho nia objetivu hanesan tuir mai ne'e ;
1. Atu
hatene diak liu kona ba konsiensia no oinsa eduka konsiensia
2.
Atu
sai hanesan referensia ida ba ami hanesan hakerek nain
3. Sai
mos referensia diak ida ba estudante hotu hodi estuda dak liu kona ba konsiensia
no oinsa eduka konsiensia
1.4.
Benefisiu
Benefisiu
husi traballo ne'e mak hanesan tuir mai ne'e;
1. Fo
kuñesementu ba hakerek nain sira hodi hatene diak liu kona ba konsiensia no
oinsa ligasaun konisensia iha moralidade
2. Hakerek
nain sira bele aprende konsiensia nia
lalaok.
KAPÍTULU II
DISKUSAUN
2.1. Eduka Konsiensia Atu eduka
konsiensia ne'e ho diak ita mos tenke halo buat hirak tuir mai ne'e;- Analisa ba aan rasik ; husu ba ema seluk ne'ebe mak hakbesik hodi hare'e ba ita aan. Analisa aan rasik ho reflesaun (tuur nonok halo hanoin ba ita nia aan). Reflesaun kona ba ita aan rasik nia hahalok, asaun privado, no presepsaun aan rasik.
- Hahalok ne'ebé mak iha ita nia aan. Ita aan rasik mak tenki kontrola ita nia sentimento, hahalok ne'ebe mak ita atu halo no persepsaun. Reflesaun/analisa hahalok ne'ebe mak iha relasaun ho komponente 4 tuir mai ne'e; motivasaun, forma ne'ebe mak iha ita nia hanoin, ita aan rasik nia hahalok, no ita nia hahalok ka asaun bainhira halo interaksaun ho ema seluk.
- Ita nia aan rasik hanesan karakteristika/temperamente privadu ne'ebe mak relativa hanesan mos rezultado husi fator sociedade, cultura, no ambiente sosial. Matenek nain psikolójiao sira komesa ho “the five modelo big” para klassifika personalidade humana. Atitude hanesan forma ne'ebe mak humanu uja hodi responde estimulus ba objetu liur balun (agradável/desagradavel), emosaun mak termina humanu nian atitude
- Persepsaun lolos ne'e hanesan prossesu ida para humano akapta informasaun ho sentidos (matan, tilun, bele senti) no ho ne'e ita ema bele klasifika ka fo significa. Fraqueza teoria nian : bainhira ita avalia ita nia sala ho susesu ita mos tenke fo importansia ba fator internal no halakon fator sira ne'ebe husi ema seluk nia komportamentu. Husi ema seluk nia presepsaun ba ita ne'e ajuda ita atu hatene oinsa ema ne'e ba ita no oinsa ema seluk nia hanoin kona ba ita Stephen Coveyuja haktuir iha nia livro “Social Mirror” katak divulga ita nia privadu rasik mos hanesan bele aumenta konsiensia ba ita aan rasik. se ita halo ida ne'e ho susesu, ida ne'e mos bele sukat ita nia hanoin no sentimento no fo idea ba ema seluk atu banati tuir. Experiensia mos sai hanesan buat diak ida ne'ebe mak bele aumenta ita nia auto-konsiensia. Bele mos aprende husi ema seluk ka evento/okorrência ne'ebe mak mosu iha ita nia ambiente.
Atu haforsa liu tan ema ida-idak nia Auto-konsiensia, Johari Window (Stuart dan
Sunden. 1987, P.98) hatete ita persija asaun 3 ne'e ;
1. Aprende
atu hatene Aan
Prossesu
explorasaun aan rasik, ba nia sentimento, hanoin, komportamentu, inclui mos experiensia
ne'ebe mak diak, relasaun ho ema seluk, no aprende husi aan rasik mos. Atu hadia
aan ho aprende rasik husi ita nia aan. Individu mos presija hatudu sinseridade,
no mos emosaun, identifika nesicidade, no kapasidade ema nian, no mos forma
físiku iha liberdade nia leet, emosaun esponta, ne'ebe mak iha parte apresentasaun
pessoais hamutuk mentalidade, sentimento, memoria no estímulos.
2. Aprende
ka estuda husi ema seluk
Aprende
rona ema seluk nia liafuan ka ideias, halao interaksaun ka relasaun ho ema seluk,
estuda ema seluk nia hahalok, aprende husi ema seluk mos sei halo ita nia
konsiensia ne'e bot ba beibeik no lalika
taka aan ba ema seluk ne'ebe mak hakarak halao relasaun ho ita, aspektu
negativo hanesan experiensian ida ne'ebe mak tenki hala'o diak liu tan.
3.
Nakloke
aan ba ema seluk
Nakloke aan ba ema seluk nee sai hanesan objetivu ne'ebe
mak diak ba aan rasik. No mos tenki iha kolega intimo ne'ebe
mak bele foo fiar ba hodi kolia ka hatete segredu baa.
Prossesu atu aprende no hatene buat ne'ebe mak barak
laos buat fasil ba individu. Dala ruma iha problema oioin ka komflitu ne'ebe mak mosu mai, halo ita
estressado no hakarak hases ann husi problema sira ne'e maibe ita lahatene
katak problema mos bele hanorin konsiensia ba ita. signifika katak ne'e hanesan
koñesementu ne'ebe mak bele halo individu aprende buat barak ba iha futuru no sei la akontese tan ona.
Individu efektiva mak hanesan individu ne'ebe mak bele
kompri aan rasik, no satisfas individu nia moris rasik no mos konflitu la
domina ita nia aan. Sai individu ne'ebe mak halo adaptasaun ne'ebe mak diak ou
positivu. Individu hot-hotu tenki sai responsável ba nia komportamentu ne'ebe diak
ou aat, hatene mos nia frakueza no limitasaun. Karakteristika individu ho
exemplo: Satisfeito ba nia moris, la domina ho stress, hatene adapta aan no
hatene dezenvolve aan rasik.
Motivasaun ne'e hanesan prossesu ida ne'ebe mak iha emosaun
ho prossesu psikolojia ne'ebe mak laiha logika. Motiva lolos ne'e sai hanesan prossesu
ne'ebe mak ita rasik la arepende bainhira
iha ita nia aan. Ne'e duni motivasaun ne'e iha individu ida-idak ne'e iha diferença husi tempu ba
tempu
A.
KONKLUZAUN
Konsiensia sai hanesan prossesu
ida ne'ebe mak ema ida komprende ba situasaun ne'ebe mak halo ita sai individu ne'e
bele hatene nia aan rasik ka konsiente no bele mos entende buat saída deit mak akontese,
no saída deit mak sei akontese. Auto-konesemento sai prossesu identifikasaun ba
motiva sira hotu. Preferensia no personalidade ne'ebe liu ona bele halo individu arepende
fatores-fatores sira sai valor importante, desizaun no interaksaun ita nian ho ema seluk.
Iha prossesu sosializasaun, individu ida-diak importante tebes
para bele hatene no komprende aan rasik, ou bele kuñese mos aan rasik molok
individu ne'e rasik hamutuk ou tama iha sosializasaun, no mos sosializasaun laos
deit para aprende aan rasik husi individu, maibe tenki iha netik relasaun ho
ema seluk para bele estuda no hanorin e aprende para labele taka aan demais atu
nune'e bele hametin nafatin relasaun, ou relasaun ne'ebe mak diak ho ema
seluk no pontu ne'ebe mak importante tebes hanesan
sai individu rasik bele simu mos ita nia dezafiu no limitasaun iha aan rasik ho
ida nee ema ida-idak bele simu ema seluk iha prossesu sosializasaun,
hanesan aprende ba situasaun no kondisaun ne'ebe mak
diak iha ambiente no mos iha aan rasik.
BIBLIOGRAFIA
http//www.kusnaenigarlina.blogspot.com/pengertian_kesadaran
http//www.blogs.sapo.pt//divagacoesligeira
Intervista husi Irmã Maria
Auxiliador, Ezaquel da Cruz, Carvarinho de Carvalho
Tidak ada komentar:
Posting Komentar