Sabtu, 09 Juli 2016

Konsiensia Moral



KAPÍTULU I
INTRODUSAUN
1.1.  Definisaun
            Konsiensia mai husi vocabulário Latin “Conscentia”  signifika kuñesemento, definisaun husi  konsiensia ne'e hanesan asaun mental ne'ebe mak iha tia ona bainhira ema ida ne'e moris mai iha mundu, no mos konsiensia sai propriedade espiritu humano ne'ebe mak permite para koñese  atributus essensias.  Konsiensia ne'e faz parte ba humano ida -idak  ne'ebe mak sei moris no dada  i´is hela, konsiensia mos hanesan komprensaun ou konhesementu no mos mentalidade humano ne'ebe mak sai parte psikologika ne'ebe mak importante ba ema ida idak, no mos ita bele defini konsiensia mos hanesan kondisaun individu ema ida atu kontrola nia aan tomak ba tendensia external no mos internal, no mos konsiensia hanesan persepsaun ka hanoin ne'ebe mak mosu ou senti deit iha laran bainhira  halo ka hare asaun ruma.  Konsiensia nia definisaun ne'e rasik klean los depende ba ema ne'ebe hnoin ka utiliza liafuan ne'e.
Konsensia mos iha relasaun ho moralidade no dever, hanesan mos idea personalidade , ou sentimento internal ema  ida nian bainhira halo asaun ruma iha oras ne'eba. Konsensia mos relativa ba experiensia ida, problema ou situasaun.

1.2. Teoria no Intervista
A.    Teoria
Matenek nain Psikolojio ida naran Sigmund Freud halo destinasaun entre nível konsiente (estabelese propriedade hotu)  , pre-konsiente (depende ba objetivo ne'ebe mak individu kumpri) no mos inkonsiente (la rasionaliza), estrutura konsiensia hare'e ba relasaun sira ne'ebe mak estabelese entre níveis 3 ne'e. Konsiensia ne'e parte ida husi ita nia aan ne'ebe kontato direita ba realidade, no pre-konsiente ne'e  hanesan dalan ne'ebe iha entre konsiente ho inkonsiente, nia halai liu ba memoria ka kuñesemento ne'ebe ita rai. no ikus liu inkonsiente ne'e parte ida ne'ebe importante liu atu defini ita ema nia hahalok. Nia mak sai motivasaun ba ita. Freud hatutan tan husi ida ne'e ita hetan motivo sira tuir mai ne'e;
1.      Id; ne'e hanesan estrutura ida ne'ebe baziku liu ba ita nia personalidade, nia objetivu atu halo aan kontente deit.
2.      Ego ; dezenvolvido husi Id,  strutura personalidade ne'ebe bele kontrola ita nia konsiensia no ajuda ita foti desizaun ba ita nia hahalok
3.      Superego; valor sosial ida ne'ebe  ajuda ita descobre individu ida husi presepsaun moral. Bainhira ita halo sala buat ruma superego sei fo sesaun ba ego no sei hamosu sentimentu ne'ebe la diak ga senti sala.

Matenek nain Filosofia sira konsidera katak konsiensia, hanesan fakuldade humana para deside asaun ne'ebe mak atu halo no responsabiliza ba konsikoensia ne'ebe mak sei hasoru konsepsaun ne'ebe mak diak ou aat. Ho modu ida ne'e, konsensia ba konsepto moral ne'e pertense ba ética.


B.     Intervista
Tuir Ezequiel da Cruz nia hanoin  kona ba konsiensia , konsiensia ne'e ampla ou definisaun ne'ebe mak luan tebes, no konsiansia ne'ebe mak foka ba karakteristika no atitude kada ema ida nian,  Ezaquiel mos fo nia exemplu katak;  ita hatene enkuantu iha área escola nian labele fuma tamba ita mos  tenke respeita ema seluk ne'ebe la fuma no mos escola laos fatin atu fuma  maibe dala ruma ita ho ita rasik nia vontade hodi halo nafatin  asaun ne'e,  ne hatudu katak individu ne'e la iha konseinsia. No nia hatutan tan, konsiensia ne'e parte ida husi ita ema ne'ebe iha desde ita moris tan ne'e husu ba kolega sira keta taka aan ba it nia konsiensia. Moris tuir ita nia konsiensia sei fo lisaun ne'ebe diak mos ba ema seluk no sosiedade.
Tuir Carvarinho da Costa nia hanoin kona ba konsiensia. Konsiensia hanesan mos ema individu nia kuñesimentu, persepsaun ou ema individu nia honestidade, nia hatutan tan katak konsiensia mos relasionado ho ema induvidu nia sentimento ba moralidade, bele mos relativa ho ita ema nia experensia, problema, no situasaun ne'ebe mak individu passa ou liu tiha ona tempu passado. Dala ruma ita iha konsiensia atu halo asaun ne'ebe diak ruma maibe problema ka situasaun iha momentu ne'eba halo ita nia emosaun domina ita entaun ita bele halo mos buat ne'ebe la diak maibe ne'e lasignifika katak ita la iha konsiensia.

Tuir Luisa da Costa nia hnoin kona ba konsiensia mak sentimento no instrumento fuan ema ida-idak nian ho nia karakter ka ho  nia prinsipio rasik, katak nia halo buat ruma ho nia sentimento ou ho nia hanoin rasik.
Tuir irmã Maria Auxiliadora katak konsiensia  ne'e hanesan instrumento ida husi fuan ne'ebe ajuda ita hanoin hodi halo hahalok diak. Bainhira ita nia hanoin ne'e ba buat ne'ebe diak otomatikamente konsiensia sei fo tendensia ba hahalok ne'ebe diak. Nia mos hatutan tan katak husi ida ne'e itqa bele halo diferensa ba buat ne'ebe diak no buat ne'ebe aat.  No konsiensia ne'e abstrato tan ne'e ita labele kaer no hanorin nia maibe ita só bele rona nia, tamba nia husi ita nia fuan.
1.3.  Objetivu
            Traballo ne'e hala'o ho nia objetivu hanesan tuir mai ne'e ;
1.      Atu hatene diak liu kona ba konsiensia no oinsa eduka konsiensia
2.      Atu sai hanesan referensia ida ba ami hanesan hakerek nain
3.      Sai mos referensia diak ida ba estudante hotu hodi estuda dak liu kona ba konsiensia  no oinsa eduka konsiensia

1.4. Benefisiu
            Benefisiu husi traballo ne'e mak hanesan tuir mai ne'e;
1.      Fo kuñesementu ba hakerek nain sira hodi hatene diak liu kona ba konsiensia no oinsa ligasaun konisensia iha moralidade
2.      Hakerek nain sira bele  aprende konsiensia nia lalaok.

KAPÍTULU II 
DISKUSAUN 
2.1.  Eduka Konsiensia                                                                                                                 Atu eduka konsiensia ne'e ho diak ita mos tenke halo buat hirak tuir mai ne'e;
  1.   Analisa ba aan rasik ; husu ba ema seluk ne'ebe mak hakbesik  hodi hare'e ba ita aan.  Analisa  aan rasik ho reflesaun (tuur nonok halo hanoin ba ita nia aan). Reflesaun kona ba ita aan rasik nia hahalok, asaun privado, no presepsaun aan rasik.
  2.  Hahalok ne'ebé mak iha ita nia aan. Ita aan rasik mak tenki kontrola  ita  nia sentimento,  hahalok  ne'ebe  mak  ita atu  halo no persepsaun. Reflesaun/analisa hahalok ne'ebe mak iha relasaun ho komponente 4 tuir mai ne'e; motivasaun,  forma ne'ebe mak iha ita nia hanoin, ita aan rasik nia hahalok, no ita nia hahalok ka asaun bainhira halo interaksaun ho ema seluk.
  3. Ita nia aan rasik hanesan karakteristika/temperamente privadu ne'ebe mak relativa hanesan mos rezultado husi fator sociedade, cultura, no ambiente sosial. Matenek nain psikolójiao sira komesa ho “the five modelo big” para klassifika personalidade humana. Atitude hanesan forma ne'ebe mak humanu uja hodi responde estimulus ba objetu liur balun (agradável/desagradavel), emosaun mak termina humanu nian atitude
  4. Persepsaun lolos ne'e hanesan prossesu ida para humano akapta informasaun ho sentidos (matan, tilun, bele senti) no ho ne'e ita ema bele klasifika ka fo significa.                       Fraqueza teoria nian : bainhira ita avalia ita nia sala ho susesu ita mos tenke fo importansia ba fator internal no halakon fator sira ne'ebe husi ema seluk nia komportamentu. Husi ema seluk nia presepsaun ba ita ne'e ajuda ita atu hatene oinsa ema ne'e ba ita no oinsa ema seluk nia hanoin kona ba ita Stephen Coveyuja haktuir iha nia livro “Social Mirror” katak  divulga ita nia privadu rasik mos hanesan bele aumenta konsiensia  ba ita aan rasik. se ita halo ida ne'e  ho susesu, ida ne'e  mos bele sukat ita nia hanoin no sentimento no fo idea ba ema seluk atu banati tuir.  Experiensia mos sai hanesan buat diak ida ne'ebe mak bele aumenta ita nia auto-konsiensia. Bele mos aprende husi ema seluk ka evento/okorrência ne'ebe mak mosu iha ita nia ambiente.

Atu haforsa liu tan ema ida-idak nia  Auto-konsiensia, Johari Window (Stuart dan Sunden. 1987, P.98) hatete ita persija asaun 3 ne'e ;
1.      Aprende atu hatene Aan
Prossesu explorasaun aan rasik, ba nia sentimento, hanoin, komportamentu, inclui mos experiensia ne'ebe mak diak, relasaun ho ema seluk, no aprende husi aan rasik mos. Atu hadia aan ho aprende rasik husi ita nia aan. Individu mos presija hatudu sinseridade, no mos emosaun, identifika nesicidade, no kapasidade ema nian, no mos forma físiku iha liberdade nia leet, emosaun esponta, ne'ebe mak iha parte apresentasaun pessoais hamutuk mentalidade, sentimento, memoria no estímulos.

2.      Aprende ka estuda husi ema seluk
Aprende rona ema seluk nia liafuan ka ideias,  halao interaksaun ka relasaun ho ema seluk, estuda ema seluk nia hahalok, aprende husi ema seluk mos sei halo ita nia konsiensia ne'e bot ba beibeik  no lalika taka aan ba ema seluk ne'ebe mak hakarak halao relasaun ho ita, aspektu negativo hanesan experiensian ida ne'ebe mak tenki hala'o diak liu tan.

3.      Nakloke aan ba ema seluk
Nakloke aan ba ema seluk nee sai hanesan objetivu ne'ebe mak diak ba aan rasik. No mos tenki iha kolega intimo ne'ebe mak bele foo fiar ba hodi kolia ka hatete segredu baa.

Prossesu atu aprende no hatene buat ne'ebe mak barak laos buat fasil ba individu. Dala ruma iha problema oioin ka  komflitu ne'ebe mak mosu mai, halo ita estressado no hakarak hases ann husi problema sira ne'e maibe ita lahatene katak problema mos bele hanorin konsiensia ba ita. signifika katak ne'e hanesan koñesementu ne'ebe mak bele halo individu aprende buat barak ba iha futuru no  sei la akontese tan ona.
Individu efektiva mak hanesan individu ne'ebe mak bele kompri aan rasik, no satisfas individu nia moris rasik no mos konflitu la domina ita nia aan. Sai individu ne'ebe mak halo adaptasaun ne'ebe mak diak ou positivu. Individu hot-hotu tenki sai responsável ba nia komportamentu ne'ebe diak ou aat, hatene mos nia frakueza no limitasaun. Karakteristika individu ho exemplo: Satisfeito ba nia moris, la domina ho stress, hatene adapta aan no hatene dezenvolve aan rasik.
Motivasaun ne'e hanesan prossesu ida ne'ebe mak iha emosaun ho prossesu psikolojia ne'ebe mak laiha logika. Motiva lolos ne'e sai hanesan prossesu ne'ebe mak ita  rasik la arepende bainhira iha ita nia aan. Ne'e duni motivasaun ne'e iha individu  ida-idak ne'e iha diferença husi tempu ba tempu









KAPÍTULU III

A. KONKLUZAUN
Konsiensia  sai hanesan prossesu ida ne'ebe mak ema ida komprende ba situasaun ne'ebe mak halo ita sai individu ne'e bele hatene nia aan rasik ka konsiente no bele mos entende buat saída deit mak akontese, no saída deit mak sei akontese. Auto-konesemento sai prossesu identifikasaun ba motiva sira hotu. Preferensia no personalidade ne'ebe liu ona bele halo individu arepende fatores-fatores sira sai valor importante, desizaun no interaksaun  ita nian ho ema seluk.
Iha prossesu sosializasaun, individu ida-diak importante tebes para bele hatene no komprende aan rasik, ou bele kuñese mos aan rasik molok individu ne'e rasik hamutuk ou tama iha sosializasaun, no mos sosializasaun laos deit para aprende aan rasik husi individu, maibe tenki iha netik relasaun ho ema seluk para bele estuda no hanorin e aprende para labele taka aan demais atu nune'e bele hametin nafatin relasaun, ou relasaun ne'ebe mak diak ho ema seluk no pontu ne'ebe mak importante tebes hanesan sai individu rasik bele simu mos ita nia dezafiu no limitasaun iha aan rasik ho ida nee ema ida-idak bele simu ema seluk iha prossesu sosializasaun, hanesan aprende ba situasaun no kondisaun ne'ebe mak diak iha ambiente no mos iha aan rasik.








BIBLIOGRAFIA


http//www.kusnaenigarlina.blogspot.com/pengertian_kesadaran
http//www.blogs.sapo.pt//divagacoesligeira
Intervista husi Irmã  Maria Auxiliador, Ezaquel da Cruz, Carvarinho de Carvalho

Tidak ada komentar:

Posting Komentar