AGRADESIMENTU
La iha grasa ne´ebe bo´ot liu alem de Nain ne´ebe fo'o ona nia grasa bo´ot mai hakerek nain hodi nune´e knar hakerek
monografia ho titulu Importansia Husi Edukasaun, ida ne´e
bele remata. Hakerek nain neon metin katak alende hakerek nain,
iha mos liman domin husi mundu ne´ebe fó mos nia ajuda ba hakerek nain iha kna'ar
hakerek monografia ida ne´e. Ho ida ne´e hakerek nain hato´o obrigada barak ba ema hotu ne´ebe hodi nia domin ajuda ona hakerek nain mak hanesan ba
dosente dixiplina relijiuaun ne’ebe sempre ajuda fo dalan ba hakerek nain bele halo hotu monografia ida
ne’e. Kolega sira ne’ebe sempre ajuda hakerek nain liu husi kualker maneira
durante prosesu nia laran iha universidade. Ba ajudasaun hirak ne’ebe antes no
depois hakerek nain hato’o obrigadu wain.
Dili, 23/06/2016
Hakerek
nain
INDISE
TITÚLU.................................................................................................................... …i
AGRADESIMENTU.............................................................................................. ...ii
ÍNDISE..................................................................................................................... ..iii
BALUK
I INTRODUSAUN
1.1. Introdusaun......................................................................................................... 1
1.2 Objetivu............................................................................................................... 1
1.3 Benefisiu ............................................................................................................. 1
BALUK
II REZULTADU NO DISKUSAUN
2.1 Hasa'e kualidade Edukasaun............................................................................... 2
2.2 Hasa'e kualidade Edukasaun............................................................................... 3
BALUK III REZUMU
3.1 Rezumu................................................................................................................ 4
BIBLIOGRAFIA..................................................................................................... 5
BALUK
I
INTRODUSAUN
1.1
Introdusaun
Koalia
kona ba edukasaun, ita hotu hatene katak ne'e importante tebes iha ita ema nia
nia vida. Edukasaun , kuñesementu, no kapasidade sai hanesan modalidade
importante ba ita ema ne'ebé moris iha ohin loron ne'e tamba ida ne'e mak ita
presija atu dezenvolve ita nia rai doben ida ne'e. Ho edukasaun ita hetan ou
aprende buat barak, iha banku eskola husi nivel báziku to'o iha nivel superior
maibe dala barak ita timor oan barak mak lakohi aproveita edukasaun ho diak
li-liu iha area rural sira tan ne'e presija atu dezenvolve area edukasaun iha
baze, tulun alin sira ne'ebe seidauk iha kuñesementu diak ba edukasaun hodi
sira bele hatene oinsa edukasaun nian impotansia ba ita ema nia futuru. No hakarak ita nia nasaun ne'e
sai hanesan nasaun ida ne'ebé dezenvolvidu presija mos tau atensaun ba edukasaun tamba fator ne'ebé presija liu
atu nasaun ida la'o ba oin mak fator edukasaun, Edukasun ne'e importante tebes
tamba dala barak sai hanesan sasukat ida ba nasaun ida hanesan nasaun ne'e lao
ba oin ou lae tamba Ita hatene katak husi edukasaun mak bele kria rekursus
humanus ne'ebe mak ho kualidade , intelejente,no habilidade
1.2 Benefisiu husi
monografia
Monografia ne'e hala'o ho nia benefisiu
hanesan tuir mai ne'e ;
- Fo kuñesementu ba hakerek nain hodi hatene diak liu kona ba importansia husi edukasaun
- Hakerek nain bele aprende ida ne'e hodi kompleta hakerek nain nia estudu iha banku universidade ho diak liu tan.
1.3
Objetivu husi monografia
Monografia ne'e hala'o
ho nia objetivu hanesan tuir mai ne'e ;
- Atu hatene diak liu kona edukasaun
- Atu sai hanesan referensia ida ba hau hanesan hakerek nain
- Sai mos referensia diak ida ba estudante hotu hodi estuda dak liu kona ba edukasaun ho ninia importansia ba ita
BALUK
II
RESULTADU
NO DISKUSAUN
2.1
Importansia husi Edukasaun
Ohin
loron ema barak mak komesa hanoin ona katak los duni edukasaun ne'e importante
los ba ita ema, no komesa iha hanoin ona atu aumenta nia habilidade iha area
edukasaun. Edukasun iha Timor fahe ba parte lubuk 5 mak hanesan, pre-primária,
primária, pre-sekundária, sekundári, no nivel superior . - Nivel pre-primária
Fo
kuñesementu edukasaun ba labarik sira li-liu iha tinan kiik hanesan tinan lima
ka hat hodi nune'e estímula sedu sira nia hanoin kona ba edukasaun no
ajuda sira atu dezenvolve sira iha sira nia fízika no espiritual atu nune'e
perpara sira tama ba faze edukasaun ne'ebé tuir mai ka nivel primária.
2. Nivel Primária
Nivel
primária hanesan nivel báziku ne'ebé sei hala'o durante tinan 6 no iha nivel
ida ne'e sai hanesan fator importante ne'ebé preija ita toma atensaun tamba
maioria povu Timor-leste nia oan hahu nia estudo husi nivel primária no ha'u
agradese teb-tebes ba ha'u nia mestre/a ne'ebe hanorin ha'u iha nivel báziku
li-liu iha primeiro ano tamba husi sira ha'u bele hatene oinsa le'e no hakerek
to'o ohin loron.
3. Nivel Pre-sekundária
3. Nivel Pre-sekundária
Nivel
ne'e hanesan faze kontinuasaun ba nivel primária nian, no hala'o estudo durante
tinan tolu iha nivel ida ne'e.
4. Nivel Sekundária
Nivel
ida ne'e mos sai hanesan nivel ne'ebé importante ba ita aprendiz sira tamba iha nivel ida ne'e ita
hatene ona oinsa atu halo hahalok diak no evita hahalok aát. iha nivel ida ne'e
mos sai hanesan nivel ne'ebé halo juventude barak mak komete erro ezemplo nakar
no mal edukado maibe koalia kona ba edukasaun iha nivel sekundária ajuda
juventude oinsa atu hala'o sira nia moris iha futuru.
5. Nivel Superior
Iha
nivel ida ne'e hanesan nivel ne'ebe a'as liu
husi nivel hat ne'e, nivel ida ne'e estudante sira laos mai para atu aprende
deit, maibe estudante mos komesa iha ona kreatividade no habilidade ne'ebé luan
atu kria no dezenvolve buat ruma. Iha nivel ida ne'e dala barak ema dehan nivel
ne'ebe a'as, tamba husi ida ne'e ita bele hili ona programa edukasaun ne'ebe
ita hakarak por ezemplo ih IPDC iha departemento tolu no estudante ne'ebe tama ona ba nivel superior iha ona
direitu atu hili departamentu ka programa edukasaun ne'ebe nia hakarak.
Husi
nivel ne'ebe sita iha leten, ita hatene
katak liu husi faze lima ne'e ita bele foin tama ba iha nivel
superior nian. No nia importansia mak
hanesan perpara timor oan iha futuru atu dezenvolve rai ida ne'e tuir nia
kreatividade, intelejensia no habilidade ne'ebé durante hetan iha faze ne'ebé temi
tiha oan iha leten ne'e.
2.2
Hasa'e kualidade husi Edukasaun
Garanti atu hasa'e kualidade edukasaun
iha Timor husi nivel báziku to'o nivel
superior liu husi professores, diretor eskola no sistema ne'ebe ajuda sira nia
servisu. Tamba husi eskola ne'ebe kualidade mak sei hamosu ema ne'ebé intelejensia,
kreatividade, independente, habilidade no mos iha moralidade.
Ersya
Tidak ada komentar:
Posting Komentar