Rabu, 06 Juli 2016

Importansia Husi Edukasaun



AGRADESIMENTU
            La iha grasa ne´ebe bo´ot liu alem de Nain ne´ebe fo'o ona nia grasa bo´ot  mai hakerek nain hodi nune´e knar hakerek monografia ho titulu Importansia Husi  Edukasaun, ida ne´e bele remata. Hakerek nain neon metin katak alende hakerek  nain, iha mos liman domin husi mundu ne´ebe fó mos nia ajuda ba hakerek nain iha kna'ar hakerek monografia ida ne´e. Ho ida ne´e hakerek nain hato´o obrigada barak ba ema hotu ne´ebe hodi nia domin ajuda ona hakerek nain mak hanesan ba dosente dixiplina relijiuaun ne’ebe sempre ajuda fo dalan  ba hakerek nain bele halo hotu monografia ida ne’e. Kolega sira ne’ebe sempre ajuda hakerek nain liu husi kualker maneira durante prosesu nia laran iha universidade. Ba ajudasaun hirak ne’ebe antes no depois hakerek nain hato’o obrigadu wain.













Dili, 23/06/2016
Hakerek nain











INDISE
TITÚLU.................................................................................................................... …i
AGRADESIMENTU.............................................................................................. ...ii
ÍNDISE..................................................................................................................... ..iii
BALUK  I  INTRODUSAUN
1.1. Introdusaun......................................................................................................... 1
1.2 Objetivu............................................................................................................... 1
1.3 Benefisiu ............................................................................................................. 1

BALUK  II REZULTADU NO DISKUSAUN
2.1 Hasa'e kualidade Edukasaun............................................................................... 2
2.2 Hasa'e kualidade Edukasaun............................................................................... 3
BALUK III REZUMU
3.1 Rezumu................................................................................................................ 4
BIBLIOGRAFIA..................................................................................................... 5







BALUK I
INTRODUSAUN
1.1 Introdusaun
            Koalia kona ba edukasaun, ita hotu hatene katak ne'e importante tebes iha ita ema nia nia vida. Edukasaun , kuñesementu, no kapasidade sai hanesan modalidade importante ba ita ema ne'ebé moris iha ohin loron ne'e tamba ida ne'e mak ita presija atu dezenvolve ita nia rai doben ida ne'e. Ho edukasaun ita hetan ou aprende buat barak, iha banku eskola husi nivel báziku to'o iha nivel superior maibe dala barak ita timor oan barak mak lakohi aproveita edukasaun ho diak li-liu iha area rural sira tan ne'e presija atu dezenvolve area edukasaun iha baze, tulun alin sira ne'ebe seidauk iha kuñesementu diak ba edukasaun hodi sira bele hatene oinsa edukasaun nian impotansia ba ita ema  nia futuru. No hakarak ita nia nasaun ne'e sai hanesan nasaun ida ne'ebé dezenvolvidu presija mos tau atensaun  ba edukasaun tamba fator ne'ebé presija liu atu nasaun ida la'o ba oin mak fator edukasaun, Edukasun ne'e importante tebes tamba dala barak sai hanesan sasukat ida ba nasaun ida hanesan nasaun ne'e lao ba oin ou lae tamba Ita hatene katak husi edukasaun mak bele kria rekursus humanus ne'ebe mak ho kualidade , intelejente,no  habilidade

1.2 Benefisiu husi monografia
      Monografia ne'e hala'o ho nia benefisiu hanesan tuir mai ne'e ;
  1.       Fo kuñesementu ba hakerek nain hodi hatene diak liu kona ba importansia husi edukasaun
  2.     Hakerek nain bele aprende ida ne'e hodi kompleta hakerek nain nia estudu iha banku universidade ho diak liu tan.
1.3 Objetivu husi monografia
       Monografia ne'e hala'o ho nia objetivu hanesan tuir mai ne'e ;
  1.   Atu hatene diak liu kona edukasaun
  2.   Atu sai hanesan referensia ida ba hau hanesan hakerek nain
  3.     Sai mos referensia diak ida ba estudante hotu hodi estuda dak liu kona ba edukasaun ho ninia importansia ba ita

BALUK II
RESULTADU NO DISKUSAUN
2.1 Importansia husi Edukasaun
Ohin loron ema barak mak komesa hanoin ona katak los duni edukasaun ne'e importante los ba ita ema, no komesa iha hanoin ona atu aumenta nia habilidade iha area edukasaun. Edukasun iha Timor fahe ba parte lubuk 5 mak hanesan, pre-primária, primária, pre-sekundária, sekundári, no nivel superior .  
  1. Nivel pre-primária
Fo kuñesementu edukasaun ba labarik sira li-liu iha tinan kiik hanesan tinan lima ka hat hodi nune'e  estímula  sedu sira nia hanoin kona ba edukasaun no ajuda sira atu dezenvolve sira iha sira nia fízika no espiritual atu nune'e perpara sira tama ba faze edukasaun ne'ebé tuir mai ka nivel primária.  

2. Nivel Primária
Nivel primária hanesan nivel báziku ne'ebé sei hala'o durante tinan 6 no iha nivel ida ne'e sai hanesan fator importante ne'ebé preija ita toma atensaun tamba maioria povu Timor-leste nia oan hahu nia estudo husi nivel primária no ha'u agradese teb-tebes ba ha'u nia mestre/a ne'ebe hanorin ha'u iha nivel báziku li-liu iha primeiro ano tamba husi sira ha'u bele hatene oinsa le'e no hakerek to'o ohin loron. 
   3. Nivel Pre-sekundária
Nivel ne'e hanesan faze kontinuasaun ba nivel primária nian, no hala'o estudo durante tinan tolu iha nivel ida ne'e.

4.  Nivel Sekundária
Nivel ida ne'e mos sai hanesan nivel ne'ebé importante ba ita  aprendiz sira tamba iha nivel ida ne'e ita hatene ona oinsa atu halo hahalok diak no evita hahalok aát. iha nivel ida ne'e mos sai hanesan nivel ne'ebé halo juventude barak mak komete erro ezemplo nakar no mal edukado maibe koalia kona ba edukasaun iha nivel sekundária ajuda juventude oinsa atu hala'o sira nia moris iha futuru.

5. Nivel Superior
Iha nivel ida ne'e hanesan nivel ne'ebe a'as liu  husi nivel hat ne'e, nivel ida ne'e estudante sira laos mai para atu aprende deit, maibe estudante mos komesa iha ona kreatividade no habilidade ne'ebé luan atu kria no dezenvolve buat ruma. Iha nivel ida ne'e dala barak ema dehan nivel ne'ebe a'as, tamba husi ida ne'e ita bele hili ona programa edukasaun ne'ebe ita hakarak por ezemplo ih IPDC iha departemento tolu no estudante  ne'ebe tama ona ba nivel superior iha ona direitu atu hili departamentu ka programa edukasaun ne'ebe nia hakarak.
            Husi nivel ne'ebe sita iha leten, ita hatene  katak liu husi faze lima ne'e ita bele foin tama ba iha nivel superior  nian. No nia importansia mak hanesan perpara timor oan iha futuru atu dezenvolve rai ida ne'e tuir nia kreatividade, intelejensia no habilidade ne'ebé durante hetan iha faze ne'ebé temi tiha oan iha leten ne'e.

2.2 Hasa'e kualidade husi Edukasaun
        Garanti atu hasa'e kualidade edukasaun iha Timor  husi nivel báziku to'o nivel superior liu husi professores, diretor eskola no sistema ne'ebe ajuda sira nia servisu. Tamba husi eskola ne'ebe kualidade mak sei hamosu ema ne'ebé intelejensia, kreatividade, independente, habilidade no mos iha moralidade.







                                                                                                            Ersya



Tidak ada komentar:

Posting Komentar